Naše majke
Nuestras madres
Redatelj: César Díaz
Scenarij: César Díaz
Uloge: Armando Espitia, Emma Dib, Aurelia Caal, Julio Serrano Echeverría, Victor Moreira
O filmu
Belgijski kandidat za nagradu Oscar 2019. bavi se posljedicama dugogodišnjeg građanskog rata u Gvatemali koji je rezultirao etničkim čišćenjem starosjedilačkog stanovništva. Godina je 2018. Cijela je zemlja zaokupljena suđenjima bivšim zapovjednicima u građanskom ratu, a izjave žrtava naviru sa svih strana. Ernesto (Armando Espitia – Heli, 2013.) je mladi forenzički antropolog čiji je posao identificirati tijela poginulih. Jednoga dana, u priči stare svjedokinje on uočava trag koji bi ga mogao odvesti do oca gerilca koji je nestao u ratu. Film je premijerno prikazan na Tjednu kritike na Filmskom festivalu u Cannesu gdje je nagrađen Zlatnom kamerom za najbolji debitantski film i nagradom SACD za scenarij, a prikazan je također u glavnom natjecateljskom programu 17. Zagreb Film Festivala.
O redatelju
César Díaz je montažer i redatelj rođen u Guatemali. Po završetku studija u Meksiku i Belgiji, pohađao je scenarističku radionicu na Filmskoj školi La Fémis u Parizu. Autor je kratkometražnih dokumentarnih filmova Semillas de Cenizas i Territorio Liberado (2014), za koje je nagrađen meksičkom filmskom nagradom IMCINE.
Nagrade i festivali
Cannes FF Critics’ Week 2019 – Caméra d’Or, SACD Award
Warsaw FF 2019
San Sebastian FF 2019
Zagreb FF 2019
Goteborg IFF 2020
Iz kritika
Obećavajući dugometražni prvijenac koji otkriva mučnu prošlost nacije u potrazi za pravdom i iskupljenjem. – Cine Sin Fronteras
Kvalitetno režiran, dramatičan i beskompromisan film. – Niagara Gazette
Osjetljivo istraživanje građanskog rata u Gvatemali iz 1980-ih temeljen na sjećanjima lokalnih žena. – Screen Daily
Galerija
Povezani filmovi
U svom posljednjem filmu, nagrađivani autor Ovnova Grímur Hákonarson ponovno zadire pod površinu ruralnih islandskih zajednica. Film Mlijeko predstavlja još jedan u nizu sjajnih nezavisnih naslova koji posljednjih godina čine islandsku kinematografiju jednom od najzanimljivijih na svijetu. Ovaj put, u središtu je iskrene i humorne drame buntovna sredovječna junakinja koja će uzdrmati svoju malu lokalnu zajednicu nakon što se suprotstavi korumpiranom sustavu zbog čega kritičari ovaj film uspoređuju s kino uspješnicom Tri plakata izvan grada. Nakon muževe pogibije, Inga saznaje da je njihova mliječna farma u golemim dugovima prema moćnoj kooperaciji koja ilegalnim spletkama drži monopol nad poslovanjem lokalnih farmera. Previše rezignirani da bi se oduprijeli statusu quo, njezini sumještani iznenađujuće su lojalni mašineriji koja ih iskorištava te Inga mora upotrijebiti svu svoju lukavost kako bi se oslobodila čvrstog stiska zadruge i počela živjeti po vlastitim pravilima.
Nakon uspjeha komedije Kralj Belgijanaca (ZFF 2016.), redateljski dvojac Jessica Woodworth i Peter Brosens u nastavku nam donose nove (ne)zgode naslovnog junaka, i to u hrvatskoj koprodukciji. Nakon što u incidentu u Sarajevu zadobije prostrijelnu ranu uha, belgijski kralj budi se na Brijunima, nekadašnjoj znamenitoj Titovoj rezidenciji. Dok pokušava pobjeći s otoka, stiže izaslanik koji ga obavještava da je proglašen prvim carem nacionalističke Nove Europe. Film je premijerno prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, a zanimljiv je i po tome što je u potpunosti snimljen u Hrvatskoj.
Još nema korisničkih recenzija.