Kino Europa 2008. – 2019.
U svojih gotovo sto godina postojanja kino Europa proživjelo je i više od stotinu života. Od 1925. godine, kad je osnovano, do danas filmski svijet prešao je nevjerojatan put od nijemoga filma do digitalne revolucije, koja je u prvom desetljeću 21. stoljeća uspostavila posve novi način prikazivanja i distribuiranja filmova. Kino Europa i samo je sudjelovalo u pokretanju i realizaciji nacionalnog projekta digitalizacije neovisnih hrvatskih kinodvorana 2010. godine aktivirajući tako digitalnu mrežu malih kina u zemlji koja danas djeluju partnerski. No digitalna revolucija dogodila se i na internetu, gdje su sve popularnije usluge streaminga filmova navela brojna kina da poruče svojim (ne)vjernim gledateljima: Ništa ne može zamijeniti kolektivno iskustvo gledanja filmova u mračnoj dvorani, ispred platna većega od najvećeg kućnog zida i zajedno s drugim ljubiteljima filma – jer tako se stvaraju zajednice i tako se voli film.
Upravo je hrvatska filmska zajednica i podržala, odnosno uspješno iznijela akciju Daj mi kino, koja je 2007. godine na inicijativu Zagreb Film Festivala i Hrvatskog filmskog saveza uspjela uvjeriti Grad Zagreb da otkupi zgradu zatvorenog kina i ostavi je u funkciji kinodvorane. Kao što znamo, akcija je uspjela, i Zagreb Film Festival kao upravitelj kina od 2008. do 2019. godine (kada je kino zatvoreno odlukom Grada Zagreba), u Europi je okupljao zajednicu ljubitelja nezavisnoga i umjetničkog filma, hrvatske i strane filmaše, ali i stvarao nove generacije gledatelja preko raznih programa za djecu i mlade.
Može se reći da je kino Europa ispunjavalo sve uvjete modernog kina: od aktivacije i vraćanja publike u dvorane do edukacije mladih gledatelja, od prikazivanja suvremenih filmova koji ne ulaze u komercijalni repertoar do umrežavanja i okupljanja pod istim krovom brojnih specijaliziranih festivala i posebnih događanja namijenjenih svima. Kino Europa bilo je dom hrvatskog, regionalnog, europskog i svjetskog filma. Ono je bilo dobro povezano s raznim svjetskim filmskim organizacijama, primjerice, mrežom europskih kina Europa Cinemas i Međunarodnim udruženjem umjetničkih kina (CICAE) kako bi proširilo glas o domaćim filmovima i domaćim filmskim praksama, ali i omogućilo vrhunski i moderni filmski program koji kola međunarodnim mrežama. Od zgrade namijenjene za rušenje, kino Europa postalo je živi kulturni prostor, a i jedno od rijetkih zagrebačkih nezavisnih kina koje je akcijom svoje publike preživjelo propast kinematografa u središtu Zagreba na smjeni stoljeća.
Varšavska 3
Nisu samo filmski programi ti koji zahtijevaju promišljanje i djelovanje, i sama zgrada traži ljubav, pogotovo ako je još iz 1925. godine. Za ilustraciju, to je godina kad je premijerno prikazana Chaplinova Zlatna groznica.* Zgrada je tijekom gotovo stoljeća postojanja prošla razne restauracijske zahvate, i to ne samo kozmetičke. Spašena je od propadanja više puta, obogaćena je novim funkcionalnim prostorima, obnovljena je stara oprema i nabavljena je nova. Zagreb Film Festival i Propeler film uložili su u kino Europa 5 milijuna kuna, između ostalog za posve novi projekcijski sustav (DCP), zamjenu filmskoga platna, razglasa, opremanje dvorane Müller, razne zaštitne radove i uklanjanje nedostataka (sanacija krovišta, sustava grijanja, ventilacije) itd. Godine 2013. Ministarstvo kulture proglasilo je kino Europa zaštićenim kulturnim dobrom i nacionalnim blagom Republike Hrvatske.
U zgradi kina neposredno pred zatvaranje nalazili su se i neki stari i novi prostori: velika dvorana ima 500 sjedećih mjesta; dvorana Müller, otvorena 2013. godine, ima 41 mjesto, a koristila se i za filmske programe i za predavanja, prezentacije i sl.; filmska knjižara je mjesto na kojem se moglo kupiti specijalizirane filmske publikacije, DVD-ove, časopise itd.; caffe bar je bio mjesto okupljanja filmaša, publike, kritičara, festivalskih posjetitelja i svih koji su željeli biti ondje gdje se priča o filmu.
Misli što gledaš
Ekipa Zagreb Film Festivala je od 2008. do 2019. godine kurirala filmske programe u kinu Europa. Još od vremena kad je ZFF bio samo festival, a ne i organizacijsko tijelo (prvi je održan 2003. godine), njegova je misija bila povezati publiku sa suvremenim međunarodnim autorskim filmom, filmom koji je otvoren za interpretaciju i koji ne dopušta da ga se smjesti u obrazac sadržaja za zabavu. Za uspjeh festivala od početka je bila zaslužna publika, koja je u velikom broju pohodila projekcije i pokazala da je željna kompleksnog filma koji je u to vrijeme teško dolazio na velika platna u Zagrebu.
Kino Europa nastavilo je taj koncept. Prigodno misiji da publiku podrži u kritičkom promišljanju nastao je i slogan kina Misli što gledaš. Pri odabiru filmova za program glavna je nit vodilja bila predstaviti radove važnih suvremenih autora, ali i probirati po kinematografijama koje su u posljednjih desetak godina lansirale neka od najboljih novih redatelja. Na sjedalima kina Europa gledatelje su okupljali velikani poput Michaela Hanekea, Anga Leeja, Pedra Almodovara i Jima Jarmuscha, neki novi autori postajali su važni kao što su to Paolo Sorrentino, Andrea Arnold, Yorgos Lanthimos i Ruben Ostlund, a svoje karijere počeli su debitanti poput Juhe Kuosmanena, Lászla Nemesa ili primjerice Barryja Jenkinsa.
Program kina Europa bio je znatno kompleksniji od klasičnog (komercijalnog) kina. Uz uobičajen repertoarni dio – koji je na godinu donosio u kino čak 70-ak suvremenih nezavisnih filmova svih rodova i žanrova – Europa je okupljala više od 20 festivala i manifestacija. Upravo zahvaljujući bogatom partnerstvu s njihovim organizatorima, repertoar kina Europa kroz godine se proširio i na neke od najzanimljivijih dokumentarnih, eksperimentalnih ili animiranih filmova. Sve to rezultat je ozbiljnog kustoskog pristupa raznih programera, filmskih kritičara i teoretičara koji gravitiraju kinu Europa. Neki od njih bili su Animafest Zagreb, Subversive Festival, Human Rights Film Festival, Tjedan češkog filma, Tjedan izraelskog filma, Muzički Biennale Zagreb, Festival svjetske književnosti i brojni drugi. Uz to, tijekom godine se u kinu održavalo četrdesetak filmskih premijera, izložbi, okruglih stolova, predavanja, promocija knjiga i slično. Programe kina posjećivalo je otprilike 100 tisuća gledatelja na godinu, što je sigurno pripadalo u gornji dom posjećenosti zagrebačkih kulturnih institucija. A kad bismo brojali sve što je od 2008. godine do danas prikazano i koliko je gledatelja posjetilo Varšavsku 3, to bi izgledalo ovako: 14 tisuća projekcija, manifestacija i programa u kinu u proteklih 11 godina posjetilo je više od milijun gledatelja, uz čak 25 tisuća objavljenih domaćih i međunarodnih članaka u medijima.
Filmski programi
Redoviti filmski programi, koje je tijekom cijele godine osmišljavala i organizirala ekipa Zagreb Film Festivala, ponekad su bili uobličeni u specijalizirane cjeline namijenjene određenim dobnim skupinama, interesima ili primjerice strancima.
Međunarodni filmski festival za djecu KinoKino namijenjen je najmlađim gledateljima, a prikazuje vrhunske suvremene i kultne dječje filmove koje prate i razni edukacijski programi. Godine 2019. održano je četvrto izdanje festivala, peto izdanje je nažalost odgođeno zbog situacije uzrokovane pandemijom virusa Covid-19.
Kino Bibijada je filmski program za djecu i mlade koji se odvijao tijekom cijele godine, a donosio je projekcije i filmske radionice za djecu i mlade. Bibijada je nastala na Zagreb Film Festivalu 2007. godine kao program europskih igranih filmova namijenjen najmlađoj publici.
Filmski kritičari 54+ uključuje u svijet filma osobe iz dobne skupine 54 godina plus. Program obuhvaća, između ostalog, radionice filmske kritike, zajedničko gledanje filmova, komentiranje, pisanje osvrta. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Matineje za umirovljenike bili su redoviti mjesečni filmski programi također namijenjeni starijim generacijama, a obuhvaćali su uvod u film, projekciju i razgovor s publikom. Program je nastao u suradnji sa Sveučilištem za treću životnu dob.
Subtitled Tuesdays je dan namijenjen međunarodnoj publici pa su filmovi imali i engleske titlove.
Kinolektira je donosila kultna ostvarenja iz antologije filmske umjetnosti. Na programu su bili birani klasici, a programe pratila kratka predavanja o filmu nekih od najznačajnijih domaćih filmskih kritičara.
Venecija u Zagrebu je program talijanskih filmova koje su s prestižnog Venecijanskog filmskog festivala u kino Europa dovodili ZFF, Mostra i Talijanski institut za kulturu.
Tjedan češkog filma bio je jedan od najpopularnijih filmskih programa u kinu Europi, a donosi, naravno, suvremene češke hitove. Tjedan privlači brojnu publiku željnu toplog češkog humora, a održavao se u suradnji s Veleposlanstvom Republike Češke u Zagrebu.
Noć europske kinematografije novi je projekt Kreativne Europe – potprograma MEDIA u partnerstvu s mrežom europskih kina Europa Cinemas koji slavi bogatstvo i raznolikost europske filmske kulture. Tridesetak odabranih kina u 27 država članica EU-a sudjeluje u manifestaciji, a kino Europa jedino je kino koje predstavlja Hrvatsku.
Europski dan art kina događa se sredinom listopada u čak 600-ak europskih kina koja svojim gledateljima donose izvrstan program starih i novih europskih umjetničkih filmova.
Propustili ste, pogledajte! je program koji je omogućavao gledateljima da tijekom ljetnih mjeseci pogledaju sve što su propustili u kinu tijekom naporne godine. Ljetno Kino Bibijada donosilo je besplatne projekcije suvremenih europskih filmova za djecu i mlade.
Fil(m)harmonija su bile projekcije najvećih filmskih klasika iz ere nijemoga filma uz klasičnu glazbenu pratnju Zagrebačke filharmonije. Nosferatu, Krstarica Potemkin, General i Mališan samo su dio repertoara koji je doživio veličanstvenu filharmonijsku pratnju u kinu.
Distribucija filmova jedna je od važnijih djelatnosti Zagreb Film Festivala, koji je trenutačno jedan od vodećih distributera europskog i općenito međunarodnog filma u Hrvatskoj. Tijekom godine u redovitoj kinodistribuciji prikaže do desetak filmova.
Međunarodne i domaće mreže
I dok se na domaćoj sceni nametnulo kao kino koje djeluje kao središte nezavisnoga filma u Zagrebu, na međunarodnoj sceni kino Europa figuriralo je kao punopravni član organizacija poput već spomenute mreže kina koja prikazuju uglavnom europski film (Europa Cinemas) i organizacije europskih art kina CICAE. Upravo je Europa Cinemas odala i priznanje radu kina Europa 2016. godine proglasivši ga kinom s najboljim programom u Europi u konkurenciji od čak 1.078 kina u 644 gradova iz 41 europske zemlje. Nagrada za najbolji program najznačajnije je godišnje priznanje koje dodjeljuje Europa Cinemas, najviše priznanje koje jedno kino može dobiti na europskoj razini i jedno od dosad najvećih priznanja nekoj hrvatskoj kulturnoj ustanovi.
Kino Europa 11 je godina bilo jedno od ključnih mjesta zagrebačke kulturne scene. Tradicionalno postojana kvaliteta i programa i izvedbe, za koju je bila zaslužna kustoska i organizacijska ekipa Zagreb Film Festivala, činilo ga je svakako i najstabilnijim akterom domaće scene. Uz programsku izvrsnost, organizacija kina Europe bilo je fleksibilno i proaktivno tijelo koje je radilo na stalnom umrežavanju kina i programa, dijeljenju filmova, osmišljavanju novih programskih jedinica koje su privlačile isključene članove društva i općenito pametno djelovale prema socijalnoj uključivosti i kulturnoj demokraciji. Treba naglasiti da je upravo Umjetnička organizacija Zagreb Film Festival jedan od osnivača i aktivnih članova Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača koju je 2014. godine u dvorani Müller osnovalo 27 kina kako bi ojačali položaj malih kina i filmske kulture diljem Hrvatske. Okupljeni projektom digitalizacije neovisnih kina, kojim su postavljeni infrastrukturni temelji za opstanak i programski razvoj, neovisni hrvatski kinoprikazivači povezali su se na programskoj, edukacijskoj i promocijskoj razini. Početkom 2019. godine Kino mreža brojala je 64 kina u 46 gradova i otoka diljem Hrvatske.
Raznovrsnost filmskih i ostalih programa koje krasi znanje, razumijevanje i ljubav prema filmu onih koji su ga pripremali najveće je bogatstvo kina Europa. Ne čudi stoga što je u 11 godina kino Europa pod jednim krovom okupilo filmsku zajednicu koja je zauzvrat odlaskom u kino pokazivala da cijeni rad, predanost i profesionalnost ekipe koja je osmišljavala i organizirala program.
* Zgradu kina Europa sagradila je 1925. godine bogata zagrebačka obitelj Müller, odnosno braća Alfred i Leo, nasljednici najveće gradske ciglane u Kustošiji. Filmofil Leo Müller (Zagreb, 1894. – Jasenovac 1941.) podigao je dvoranu u Varšavskoj prema nacrtu arhitekta Srećka Florshütza na mjestu na kojem se od druge polovice 19. stoljeća nalazio poznati restoran Lobe-Krizmanić. Kino Balkan-Palace svečano je otvoreno 8. travnja 1925. godine projekcijom filma Nibelunzi Fritza Langa i domaćeg filma Dalmacija, zemlja sunca. Dvorana je u to vrijeme imala 1.100 sjedalica. Interijer dvorane izvorno je očuvan, no nakon zamjene sjedala kino danas ima 500 sjedećih mjesta. Kino je nakon imena Balkan-Palace odnosno Balkan 1990-ih preimenovano u kino Europa.