Dvorana Müller je bila višenamjenski prostor u kinu Europa, ujedno i kinodvorana, u kojoj su se prikazivali filmovi s redovnog programa. U prostoru su se, osim filmskih projekcija, održavale i izložbe, promocije knjiga, predavanja i slična događanja.
Dvorana je dobila ime u čast obitelji
Müller, a posebno njenom članu Adolfu Mülleru koji je
još 1913. sagradio Helios kino, današnje kazalište Gavella. Godine 1924.
naručio je nacrt za izgradnju kina i trgovačke stambene zgrade i cijeli
posao prepustio sinu Alfredu koji je dalje, sve do njegove prodaje,
upravljao kinom. Kino Europa svečano je otvoreno 8. travnja 1925.
projekcijom filma 'Nibelunzi' Fritza Langa te domaćeg filma 'Dalmacija,
zemlja sunca'. Kino je tada imalo 1100 sjedala.
Dvorana Müller je imala 40-ak udobnih fotelja, a kino je bilo opremljeno suvremenom opremom te su se filmovi
prikazivali u visokoj rezoluciji.
Dvoranu Müller posjetili su slavni književnici,
filmaši i umjetnici, od Miljenka Jergovića, Philippea Claudela i Rade
Šerbedžije do Abela Ferrare i Bele Tarra. Renomirani svjetski ljudi od pera pohodili su
je u sklopu Festivala svjetske književnosti i tribina Razotkrivanje u
organizaciji izdavačke kuće Fraktura, u njoj su se družili pjesnici u sklopu
redovnog programa Poezija to Go, a održan je i niz panela, predavanja i tribina
(Centar za mirovne studije, Centar za ženske studije, Zelena akcija) koji su se
bavili aktualnim i društveno angažiranim temama od jezika i nacionalizma, rodne
perspektive migracija, preko zviždača i stanja ljudskih prava u 21. stoljeću do
ekoloških problema. Zamišljena kao idealan prostor za razne edukativne
i nekomercijalne sadržaje, dvorana Müller ugostila je niz interaktivnih besplatnih
radionica koje su vodili stručnjaci iz različitih kulturnih, umjetničkih i
društvenih područja.
U suradnji s neprofitnim organizacijama i vijećima
nacionalnih manjina održani su razni programi posvećeni rubnim i
marginaliziranim kinematografijama. Dvorana Müller je ugostila i edukativnu networking platformu
Industrija koja od 2012. godine djeluje u sklopu Zagreb Film Festivala, kao i
brojne inicijative Hrvatske mreže neovisnih kino prikazivača od Zimskog sajma
filma do Maratona kratkometražnih filmova. Održan je i niz zanimljivih izložbi
fotografija i filmskih plakata u svrhu popularizacije audiovizualne baštine.
