EN HR
  • Dvorana MÜLLER

    Dvorana Müller višenamjenski je prostor u kinu Europa, ujedno i kinodvorana, u kojoj se prikazuju filmovi s redovnog programa. U prostoru se, osim filmskih projekcija, održavaju i izložbe, promocije knjiga, predavanja i slična događanja.

    Dvorana je dobila ime u čast obitelji Müller, a posebno njenom članu Adolfu Mülleru koji je još 1913. sagradio Helios kino, današnje kazalište Gavella. Godine 1924. naručio je nacrt za izgradnju kina i trgovačke stambene zgrade i cijeli posao prepustio sinu Alfredu koji je dalje, sve do njegove prodaje, upravljao kinom. Kino Europa svečano je otvoreno 8. travnja 1925. projekcijom filma 'Nibelunzi' Fritza Langa te domaćeg filma 'Dalmacija, zemlja sunca'. Kino je tada imalo 1100 sjedala.

    Dvorana Müller ima 40-ak udobnih fotelja, a kino je opremljeno suvremenom opremom te se filmovi prikazuju u visokoj rezoluciji.

    Dvoranu Müller posjetili su slavni književnici, filmaši i umjetnici, od Miljenka Jergovića, Philippea Claudela i Rade Šerbedžije do Abela Ferrare i Bele Tarra.  Renomirani svjetski ljudi od pera pohodili su je u sklopu Festivala svjetske književnosti i tribina Razotkrivanje u organizaciji izdavačke kuće Fraktura, u njoj su se družili pjesnici u sklopu redovnog programa Poezija to Go, a održan je i niz panela, predavanja i tribina (Centar za mirovne studije, Centar za ženske studije, Zelena akcija) koji su se bavili aktualnim i društveno angažiranim temama od jezika i nacionalizma, rodne perspektive migracija, preko zviždača i stanja ljudskih prava u 21. stoljeću do ekoloških problema. Zamišljena kao idealan prostor za razne edukativne i nekomercijalne sadržaje, dvorana Müller ugostila je niz interaktivnih besplatnih radionica koje su vodili stručnjaci iz različitih kulturnih, umjetničkih i društvenih područja. 

    U suradnji s neprofitnim organizacijama i vijećima nacionalnih manjina održani su razni programi posvećeni rubnim i marginaliziranim kinematografijama. Müller je ugostio i edukativnu networking platformu Industrija koja od 2012. godine djeluje u sklopu Zagreb Film Festivala, kao i brojne inicijative Hrvatske mreže neovisnih kino prikazivača od Zimskog sajma filma do Maratona kratkometražnih filmova. Održan je i niz zanimljivih izložbi fotografija i filmskih plakata u svrhu popularizacije audiovizualne baštine.

     

Izdvojeno