Naše majke
Nuestras madres
Redatelj: César Díaz
Scenarij: César Díaz
Uloge: Armando Espitia, Emma Dib, Aurelia Caal, Julio Serrano Echeverría, Victor Moreira
O filmu
Belgijski kandidat za nagradu Oscar 2019. bavi se posljedicama dugogodišnjeg građanskog rata u Gvatemali koji je rezultirao etničkim čišćenjem starosjedilačkog stanovništva. Godina je 2018. Cijela je zemlja zaokupljena suđenjima bivšim zapovjednicima u građanskom ratu, a izjave žrtava naviru sa svih strana. Ernesto (Armando Espitia – Heli, 2013.) je mladi forenzički antropolog čiji je posao identificirati tijela poginulih. Jednoga dana, u priči stare svjedokinje on uočava trag koji bi ga mogao odvesti do oca gerilca koji je nestao u ratu. Film je premijerno prikazan na Tjednu kritike na Filmskom festivalu u Cannesu gdje je nagrađen Zlatnom kamerom za najbolji debitantski film i nagradom SACD za scenarij, a prikazan je također u glavnom natjecateljskom programu 17. Zagreb Film Festivala.
O redatelju
César Díaz je montažer i redatelj rođen u Guatemali. Po završetku studija u Meksiku i Belgiji, pohađao je scenarističku radionicu na Filmskoj školi La Fémis u Parizu. Autor je kratkometražnih dokumentarnih filmova Semillas de Cenizas i Territorio Liberado (2014), za koje je nagrađen meksičkom filmskom nagradom IMCINE.
Nagrade i festivali
Cannes FF Critics’ Week 2019 – Caméra d’Or, SACD Award
Warsaw FF 2019
San Sebastian FF 2019
Zagreb FF 2019
Goteborg IFF 2020
Iz kritika
Obećavajući dugometražni prvijenac koji otkriva mučnu prošlost nacije u potrazi za pravdom i iskupljenjem. – Cine Sin Fronteras
Kvalitetno režiran, dramatičan i beskompromisan film. – Niagara Gazette
Osjetljivo istraživanje građanskog rata u Gvatemali iz 1980-ih temeljen na sjećanjima lokalnih žena. – Screen Daily
Galerija
Povezani filmovi
Nakon uspjeha komedije Kralj Belgijanaca (ZFF 2016.), redateljski dvojac Jessica Woodworth i Peter Brosens u nastavku nam donose nove (ne)zgode naslovnog junaka, i to u hrvatskoj koprodukciji. Nakon što u incidentu u Sarajevu zadobije prostrijelnu ranu uha, belgijski kralj budi se na Brijunima, nekadašnjoj znamenitoj Titovoj rezidenciji. Dok pokušava pobjeći s otoka, stiže izaslanik koji ga obavještava da je proglašen prvim carem nacionalističke Nove Europe. Film je premijerno prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, a zanimljiv je i po tome što je u potpunosti snimljen u Hrvatskoj.
Još nema korisničkih recenzija.