EN HR
  • Borg/McEnroe

    drama/sportski

    Info

    Redatelj: Janus Metz
    Scenarist: Ronnie Sandahl
    Producent: Jon Nohrstedt, Fredrik Wikström
    Produkcijska kuća: SF Studios Production AB, Danish Film Institute, Film i Väst
    Direktor fotografije: Niels Thastum
    Montaža: Per K. Kirkegaard, Per Sandholt
    Glazba: Vladislav Delay, Jon Ekstrand, Carl-Johan Sevedag, Jonas Struck
    Glumci: Shia LaBeouf, Stellan Skarsgård, David Bamber, Sverrir Gudnason

    Zemlja: Švedska, Danska, Finska
    Godina: 2017.
    Trajanje: 100'
    Početak prikazivanja: 28.9.2017.

    Sinopsis

    Film prati razvoj karijera dviju teniskih legendi, Björna Borga i Johna McEnroea, a fokusira se na rivalstvo koje je vrhunac doseglo za vrijeme slavnog finala Wimbledona 1980. godine. Bilo je to rivalstvo dvaju apsolutno različitih temperamenata. Borg je bio dešnjak, ravnodušan i smiren, a McEnroe ljevoruk, zanesen i eksplozivan. Publika je voljela Borga dok je McEnroe bio negativac. McEnroe je bio vatra, Borg je bio led, a njihov odnos definirao je rivalstvo u sportu. Zahvaljujući ovoj dvojici, tenis je 1980-ih godina doživio procvat, a njihovi mečevi zauvijek će ostati zapamćeni kao klasici.

    Nagrade i festivali

    Toronto Film Festival 2017.

    Životopis redatelja

    Janus Metz danski je redatelj i dokumentarni filmaš. Godine 2006. snimio je dokumentarni kratkiš 'Township Boys'. Njegovi dugometražni dokumentarci uključuju 'Love on Delivery' i 'Ticket to Paradise' o životima naručenih nevjesta iz Vijetnama i Tajlanda. Godine 2010. režirao je hvaljeni dokumentarni film 'Armadillo' o danskim vojnicima u Afganistanu. Film je osvojio glavnu nagradu programa Tjedan kritike na Cannes Film Festivalu. Biografska sportska drama 'Borg/McEnroe' (2017.) njegov je prvi dugometražni igrani film.

  • Bliski susreti treće vrste (Kinolektira)

    Close Encounters of the Third Kind, znanstvena fantastika

    Info

    Redatelj: Steven Spielberg
    Scenarist: Steven Spielberg
    Producent: Julia Phillips, Michael Phillips
    Produkcijska kuća: Columbia Pictures Corporation, EMI Films
    Direktor fotografije: Vilmos Zsigmond
    Montaža: Michael Kahn
    Glazba: John Williams
    Glumci: Richard Dreyfuss, François Truffaut, Teri Garr, Melinda Dillon, Bob Balaban

    Zemlja: SAD
    Godina: 1977.
    Trajanje: 137'
    Uzrast: 8+

    Sinopsis

    Roy Neary (Richard Dreyfuss), električar je iz Indiane čiji se život promijeni nakon bliskog susreta s NLO-om. Roy postaje opsjednut ostvarivanjem kontakta s izvanzemaljcima do te mjere da ga supruga ostavlja i bježi s djecom. Naslov filma potječe od rečenice koju je skovao ufolog J. Allen Hynek, a kojom je klasificirao susrete s izvanzemaljcima: susret "treće vrste" podrazumijeva ljudsko promatranje istih ili izravni kontakt. Slavni ZF pisac Ray Bradbury proglasio je Spielbergov uradak "najboljim ZF filmom ikada snimljenim", dok je francuski redatelj Jean Renoir usporedio Spielberga s vizionarima i pionirima znanstvene fantastike Julesom Vernom i Georgesom Mélièsom. Ovaj nadahnuti ZF klasik odlikuju svježa i uzbudljiva priča, za ono doba impresivni, štoviše zapanjujući specijalni efekti, te jedno od najboljih glazbenih ostvarenja Johna Williamsa.

    Životopis redatelja

    Steven Spielberg je američki redatelj, scenarist i producent (Cincinnati, 1946.). Prvi zapaženi film 'Dvoboj' (1971.), u kojemu tajanstveni kamion proganja protagonista, odlikuje se tjeskobnom atmosferom i napetim akcijskim scenama. Status jednog od najperspektivnijih mladih redatelja potvrđuje dinamičnim filmom ceste 'Sugarland Express' (1974.), dok međunarodni uspjeh postiže vizualno atraktivnim spojem trilera i horora 'Ralje'. Poziciju »redateljske zvijezde« iskorištava za snimanje 'Bliskih susreta treće vrste' (1977.), spektakularnog i poetičnog znanstvenofantastičnog filma, u kojemu izvanzemaljci više nisu prijetnja Zemljanima, a ključni je lik malen dječak. Izrazito populističkim sklonostima vratio se 'Otimačima izgubljenoga kovčega' (1981.), dinamičnom podsjetniku na pustolovne serijale 1930-ih i 1940-ih, s dva nastavka – 'Indiana Jones i ukleti hram' (1984) i 'Indiana Jones i posljednji križarski rat' (1989.). 1980-ih režira još 'E.T. – izvanzemaljac', senzibilnu priču o prijateljstvu izvanzemaljca i dječaka, potom ambicioznije projekte 'Boja purpura' (1985), adaptaciju hvaljenog romana A. Walker te ekranizaciju romana J. G. Ballarda 'Carstvo sunca' (1987.), ostvarenje epskih razmjera u kojemu je ratni kaos u Kini ponovno ispričan s gledišta dječaka. 'Zauvijek' (1989.) je remake njegova omiljenog filma 'Momak zvan Joe' (V. Fleming, 1943.), 'Kuka' (1991.) obrada priče o Petru Panu, dok 'Jurskim parkom' (1993) pomiče granice filmske animacije specijalnih efekata. Potvrda njegovih autorskih ambicija stiže tek sa 'Schindlerovom listom (1993., Oscari za najbolji film i režiju), filmom o Holokaustu. Slijede ambiciozni filmovi 'Amistad' (1997.), o pobuni i suđenju crnačkim robovima prije Američkog građanskog rata, ratni spektakl 'Spašavanje vojnika Ryana' (1998., Oscar za režiju) i 'Umjetna inteligencija' (2000.) – više godina pripreman kao redateljski projekt Stanleyja Kubricka, nakon čije se smrti prihvatio režije filma pokušavajući slijediti ideju i oponašati Kubrickov stil. Potom režira atraktivne i uzbudljive filmove, primjerice 'Specijalni izvještaj' (2002.) i 'Uhvati me ako može'š' (2002.). Trenutno priprema film 'The Post' o aferi Pentagon Papers u kojem holivudske legende Tom Hanks i Meryl Streep prvi put igraju zajedno na filmu.

    Velika dvorana
    30.9. Subota, 19:00

    Kupi ulaznice

  • 3 srca

    3 coeurs, romantična drama

    Info

    Redatelj: Benoît Jacquot
    Scenarist: Julien Boivent, Benoît Jacquot
    Producent: Alice Girard, Edouard Weil
    Produkcijska kuća: Rectangle Productions, Wild Bunch, Pandora Filmproduktion
    Direktor fotografije: Julien Hirsch
    Montaža: Julia Gregory
    Glazba: Bruno Coulais
    Glumci: Benoît Poelvoorde, Charlotte Gainsbourg, Chiara Mastroianni, Catherine Deneuve, Patrick Mille

    Zemlja: Francuska, Njemačka, Belgija
    Godina: 2014.
    Trajanje: 106'

    Sinopsis

    Nakon što propusti zadnji vlak za Pariz, Marc u francuskom provincijskom gradiću upoznaje Sylvie. Provedu čitavu noć pričajući, razmijene poljubac i dogovore sastanak za par dana u Parizu bez razmjene kontakta. Marc zbog komplikacija na poslu zakasni. Razočarana Sylvie odlučuje se posvetiti svome braku te seli u Ameriku gdje joj suprug dobiva posao. Marc upoznaje Sophie i ulazi u ozbiljnu vezu. Taman uoči njihova vjenčanja, Marc shvati da je Sophie sestra od Sylvie...

    Nagrade i festivali

    Venecijanski filmski festival 2014. - nominacija za Zlatnog lava
    Međunarodni filmski festival u Torontu 2014.
    Nagrade Lumière 2015. - 6 nominacija - najbolji film, režija, glumica (Charlotte Gainsbourg), glumac (Benoît Poelvoorde)

    Životopis redatelja

    Benoît Jacquot je redatelj i scenarist, karijeru je započeo kao asistent redateljici Maguerite Duras na filmovima 'Nathalie Granger' (1972.) i 'India Song' (1975.). Nakon dvodijelna dokumentarca o Jacquesu Lacanu za televiziju, napisao je i režirao prvi igrani film, ekranizaciju Dostojevskog 'L'assassin musicien' (1976.). Do danas je režirao više od četrdeset naslova, od dokumentarnih do igranih filmova za kino i televiziju. Osamdesete je obilježila suradnja s glumicom Dominique Sanda, a devedesetih međunarodnu javnost privlači dramom ''La fille seule (1995.) o mladoj djevojci koja neplanirano ostaje trudna. Iduća dva zapaženija filma su mu 'Škola puti' ('L'école de la chair', 1998.) i 'Samo bez skandala' ('Pas de scandale', 1999.) s Isabelle Huppert. Snima biografsku dramu o poznatom markizu 'Sade' (2000.), a potom nastavlja filmovima s glavnim ženskim likovima koji su okosnica njegove filmografije. Snima dramu 'Adolphe' (2002.) s Isabelle Adjani, krimi dramu 'Sada i odmah' ('À tout de suite', 2004.) i povijesnu dramu 'Duboko u šumi' ('Au fond des bois', 2010.) obje s Isild Le Besco te dramu 'Villa Amalia' (2009.) s Isabelle Huppert. Međunarodnu publiku opet privlači povijesnom dramom 'Zbogom, kraljice' ('Les adieux à la reine', 2012.). Režirao je kazališnu operu 'Werther' 2003. godine u Londonu, 'Traviatu' u Parizu, a za filmsko platno je snimio 'Toscu' (2001.). Trenutno režira film 'Eva' (2017.).

    Projekcija se održava u sklopu kulturno-umjetničke manifestacije 'Bijela noć' koju organiziraju Turistička zajednica Grada Zagreba i Francuski institut u Zagrebu.

    Ulaz je slobodan! 

  • Lavina

    Lavina, komedija

    Info

    Redatelj: Stanislav Tomić
    Scenarist: Stanislav Tomić, Tomislav Hrpka, Mario Marko Krce
    Producent: Jozo Patljak, Boris T. Matić
    Produkcijska kuća: Alka film, Propeler film
    Direktor fotografije: Mario Marko Krce
    Montaža: Tomislav Pavlic
    Glumci: Robert Ugrina, Ksenija Marinković, Stojan Matavulj, Borko Perić, Ana Maras Harmander, Sara Stanić, Goran Grgić, Žarko Radić, Nina Violić

    Zemlja: Hrvatska
    Godina: 2017.
    Trajanje: 70'
    Početak prikazivanja: 5. 10. 2017.

    Sinopsis

    Franjo je nestao u lavini. Za sobom je ostavio dvije supruge i dvije kćeri. Kada se Franjo vrati iz mrtvih kako bi objavio obitelji da je postao homoseksualac to izazove lavinu neočekivanih događaja.

    Nagrade i festivali

    Pulski filmski festival 2017.

    Životopis redatelja

    Stanislav Tomić rođen je 1972. godine. Diplomirao je filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Režirao je kratki igrani film 'Promašaj' (2001.) koji je osvojio nagradu Jelena Rajković na Danima hrvatskog filma i igrani film 'Otac' (2005.), a nakon toga nekoliko TV-serija od kojih se posebno ističu 'Dobre namjere'. Filmovi su mu prikazani na brojnim festivalima, u Sarajevu, Motovunu, Teheranu, Obehausenu, Edinburghu, Münchenu, Sieni, Varšavi, Trstu i drugdje. Godine 2011. režirao je svoj prvi dugometražni igrani film, ratnu dramu 'Josef'. Stanislav je autor više od 40 dokumentarnih filmova među kojima su i 'Graditelj brodova' (2007.), 'Delta' (2006.) i 'Noć kristala' (2005.). Krajem 1990-ih, zajedno s Daliborom Matanićem i Tomislavom Rukavinom režirao je dokumentarce 'Metropola' (1998.), 'BAG' (1999.) i 'Sretno!' (1999.) koji su bili zapaženi zbog specifičnog humora i estetike.

  • Sirovo

    Grave, drama/horor

    Info

    Redatelj: Julia Ducournau
    Scenarist: Julia Ducournau
    Producent: Jean des Forêts
    Produkcijska kuća: Petit Film, Rouge International, Frakas Productions
    Direktor fotografije: Ruben Impens
    Montaža: Jean-Christophe Bouzy
    Glazba: Jim Williams
    Glumci: Garance Marillier, Ella Rumpf, Rabah Nait Oufella

    Zemlja: Francuska, Belgija
    Godina: 2016.
    Trajanje: 99'
    Početak prikazivanja: 26. 10. 2017.

    Sinopsis

    Justine (Garance Marillier) je cijeli život vegetarijanka koja postaje studentica veterinarstva. Na prvom inicijacijskom ritualu na fakultetu njezina kolegica Alexia (Ella Rumpf) nagovara je da konzumira zečji bubreg, što u njoj nenadano budi dosad nepoznatu želju za sirovim mesom. Najprije se opire, no kanibalistička žudnja raste. Kada Alexia slučajno poreže prst, Justine preplavi neobuzdana želja za sirovim, i počne gristi krvavi prst... Alexia otkriva Justine da je kanibalizam naslijedila od obitelji i da druge tjera u automobilske nesreće i smrt da dođe do svježeg ljudskog mesa za hranu. No, kada Justine pronađe cimera Adriena, prema kojem gaji romantične osjećaje, mrtvog s pojedenom nogom, zna tko stoji iza toga...

    Nagrade i festivali

    Cannes Film Festival 2016. – nagrada FIPRESCI
    Međunarodni filmski festival u Gentu 2016. - nagrada Explore
    London Film Festival 2016. - nagrada Sutherland za dugometražni prvijenac
    CPH PIX 2016.
    Međunarodni filmski festival u Torontu 2016.

    Životopis redatelja

    Julia Ducournau rođena je 18. studenog 1983. u Parizu u Francuskoj. Radi profesionalno kao scenaristica i redateljica. Studirala je na La Femisu i završila scenarij. Njezin kratkometražni film 'Junior' iz 2011. osvojio je nagradu Petit Rail d'Or na Cannes Film Festivalu, a dugometražni prvijenac, horor 'Sirovo', koji je i napisala i režirala, na Cannesu 2016. dočekan je s oduševljenjem te nagrađen uglednim priznanjem međunarodnih filmskih kritičara - FIPRESCI.

  • Napokon spas! (Fil(m)harmonija)

    Safety Last!

    Info

    Redatelj: Fred C. Newmeyer, Sam Taylor
    Scenarist: Hal Roach, Sam Taylor, Tim Whelan
    Producent: Hal Roach, Kevin Brownlow, David Gill
    Produkcijska kuća: Hal Roach Studios
    Direktor fotografije: Walter Lundin
    Montaža: Thomas J. Crizer
    Glazba: Carl Davis
    Glumci: Harold Lloyd, Mildred Davis, Bill Strother

    Zemlja: SAD
    Godina: 1923.
    Trajanje: 70'

    Sinopsis

    Novi naslov koji će biti izveden u sklopu Fil(m)harmonije vrtoglava je slapstick komedija 'Napokon spas!' ('Safety Last', 1923.) kultnog i najameričkijeg komičara nijemog filma Harolda Lloyda. Lloydov nezaboravni komični lik „optimistična mladića u konfekcijskom odijelu“ predstavlja jedan od vrhunaca zlatnog doba američke nijeme komedije, a nadolazećim projekcijama njegove najpoznatije komedije 'Napokon spas!' ('Safety Last!') obilježavamo 100. obljetnicu otkako je ovaj legendarni lik prvi put ugledao veliko platno. 

    'Napokon spas!' ('Safety Last!') obiluje nizom urnebesnih i uzbudljivih scena koje ni danas nisu izgubile svoju napetost, a kamoli šarm. Prostodušni mladić (Harold Lloyd) seli iz provincije u veliki grad u nadi da će postati uspješan poslovni čovjek kako bi se mogao oženiti za svoju zaručnicu. Zaposli se kao prodavač u velikoj robnoj kući i počne joj slati skupe poklone kako bi je uvjerio da je uspio. Međutim kada ga ona nenadano posjeti, morat će se pretvarati da je upravitelj robne kuće i izvesti opasnu i senzacionalnu javnu točku (popeti se na 12-katnicu) kako bi spriječio da ga razotkriju. Film sadrži jednu od najpoznatijih filmskih scena iz ere nijemog filma –  u kojoj se Lloyd očajnički drži rukama za veliki sat dok visi s nebodera iznad znatiželjne gomile i gustog prometa. Scena je još impresivnija ako znamo kako ju je Lloyd izveo bez pomoći kaskadera, iako je nekoliko godina ranije ostao bez prsta u nesreći na filmskom setu. 

    Glazbu iz filma koju je skladao veliki Carl Davis izvodi orkestar Zagrebačke filharmonije, uz ravnanje maestra Krešimira Batinića. 

    Velika dvorana
    8.11. Srijeda, 18:30, 20:30
    9.11. Četvrtak, 18:30, 20:30
    10.11. Petak, 18:30, 20:30

    Kupi ulaznice

  • Sretan kraj

    Happy End

    Info

    Redatelj: Michael Haneke
    Scenarist: Michael Haneke
    Producent: Margaret Ménégoz
    Produkcijska kuća: Les Films du Losange, X-Filme Creative Pool, Wega Film
    Direktor fotografije: Christian Berger
    Montaža: Monika Willi
    Glumci: Isabelle Huppert, Jean-Louis Trintignant, Mathieu Kassovitz

    Zemlja: Francuska, Austrija, Njemačka
    Godina: 2017.
    Trajanje: 107'
    Početak prikazivanja: 11. 12. 2017.

    Sinopsis

    Drama čija se priča vrti oko imućne obitelji Laurent koja vodi uspješnu građevinsku kompaniju koju je osnovao sada senilna glava obitelji George (Jean-Louis Trintignant). Posao sada vodi njegova hladna kćerka Anne (Isabelle Huppert ), koja gubi strpljenje sa svojim odraslim ali nemarnim sinom Pierreom (Franz Rogowski). Annin brat Thomas (Mathieu Kassovitz) provodi većinu svog vremena brinući se za svoje poslove i žonglirajući s ljubavnim aferama, dok njegova otuđena 13-godišnja kćerka Eve (Fantine Harduin) gleda s gađenjem na te nezadovoljne ljude oko sebe.

    Nagrade i festivali

    Filmski festival u Cannesu 2017. - nominacija za Zlatnu palmu
    Münich Film Festival 2017. - nominacija za najbolji film
    Sydney Film Festival 2017. - nominacija za najbolji film

    Životopis redatelja

    Michael Haneke (rođen 23. ožujka 1942. u Münchenu, Njemačka) austrijski je redatelj i scenarist koga su snažni i provokativni filmovi prometnuli u vodeću figuru europske kinematografije krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Hanekeova karijera počela je filmom' Sedmi kontinent' (1989.). Francuska zvijezda Juliette Binoche glumila mu je u filmu 'Šifra nepoznato' (2000.). Nakon toga, Isabelle Huppert glumila je psihoseksualno frustriranu sredovječnu ženu u filmu 'Pijanistica' (2001.) nastalom prema knjizi austrijske spisateljice Elfriede Jelinek. Velik uspjeh doživio je s filmom 'Skriveno' (2005.). Haneke je korijene fašizma istraživao u filmu 'Bijela vrpca' (2009.). Film je osvojio Zlatnu palmu u Cannesu. Drugu Zlatnu palmu osvojio je s filmom 'Ljubav' (2012.), nekarakteristično nježan opis starijeg para koji se suočava sa smrtnošću. Film je imao pet nominacija za Oscara.

  • The Square

    Info

    Redatelj: Ruben Östlund
    Scenarist: Ruben Östlund
    Producent: Erik Hemmendorff, Philippe Bober
    Produkcijska kuća: Plattform Produktion, Essential Films, Parisienne, Coproduction Office
    Direktor fotografije: Fredrik Wenzel
    Montaža: Ruben Östlund, Jacob Secher Schulsinger
    Glumci: Claes Bang, Elisabeth Moss, Dominic West, Terry Notary, Christopher Læssø

    Zemlja: Švedska, Njemačka, Francuska, Danska
    Godina: 2017.
    Trajanje: 142'
    Početak prikazivanja: prosinac 2017.

    Sinopsis

    Christian je ugledni kustos u muzeju suvremene umjetnosti. Ima dvoje djece, a iako je razveden, dobar je otac. Vozi električni automobil i podržava plemenite ciljeve. Njegova sljedeća velika izložba je The Square, instalacija koja poziva prolaznike na altruizam. No nije uvijek lako živjeti prema vlastitim idealima. U međuvremenu, PR agencija koja radi za muzej pokrenula je neočekivanu kampanju za instalaciju. Reakcija javnosti dovest će sve u egzistencijalnu krizu. Satira Rubena Östlunda uveličava najgore tendencije našeg vremena, poput odgovornosti medija, i bavi se rastućim trendom individualnosti u odnosu na zajedništvo. "The Square je hram povjerenja i suosjećanja. U njemu svi imamo jednaka prava i obaveze."  

    Nagrade i festivali

    Cannes Film Festival 2017. - Zlatna palma, Nagrada Vulcain

    Životopis redatelja

    Ruben Östlund (Styrsö, Švedska, 1974.) studirao je na Sveučilištu u Göteborgu. Ondje je upoznao Erika Hemmendorffa, s kojim je osnovao Platform Produktion. Nakon prvijenca The Guitar Mongoloid (2005.) snimio je Protiv svoje volje (2008.), koji je prikazan u kanskom programu Un certain regard, a kasnije i u Motovunu. Njegov treći film, Igra (2011.), imao je sličan festivalski put: Quinzaine des Réalisateurs u Cannesu pa, između ostalog, natjecateljski program u Motovunu. Četvrti igrani film, proslavljeni Turist, osvojio je nagradu u programu Un certain regard i nominiran je za Oscara. Za kratkometražni film Incident by a Bank Östlund je dobio 2010. godine Zlatnog medvjeda na Berlinaleu.

Izdvojeno