EN HR
  • Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava

    Sinopsis

    Kao i prethodnih godina, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske tradicionalno obilježava 10. prosinca, Međunarodni dan ljudskih prava, proglašen u sjećanje na dan kada je potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima 1948.

    Ove su godine u fokusu dvije teme:

    Suzbijanje govora mržnje na internetu

    Društvene mreže su prostor koji se često zloupotrebljava poticanjem na etničku mržnju i druge oblike netrpeljivosti, što za posljedicu ima radikalizaciju društva i ugrožavanje temeljnih prava. Istraživanje Europske komisije o medijskom pluralizmu i demokraciji iz 2016. godine pokazalo je da je ¾ aktivnih sudionika u internetskim raspravama svjedočilo govoru mržnje i prijetnjama na društvenim mrežama te da ih se gotovo polovica suzdržala od daljnjeg sudjelovanja u raspravi. Teme ovog panela su primjena Kodeksa postupanja u slučaju nezakonitog govora mržnje na internetu u Republici Hrvatskoj te zaštita mladih osoba i podizanje svijesti o prisutnosti govora mržnje na internetu.

    Izlagači:

    Cvijeta Senta, Centar za mirovne studije i Tomislav Ramljak, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu

    Integracija osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u hrvatsko društvo

    Integracija stranaca u hrvatsko društvo postala je ključna tema u diskursu koji je uslijedio nakon izbijanja izbjegličke krize 2015. godine, kada je više od milijun ljudi napustilo svoje domove u ratom zahvaćenim područjima Bliskog Istoka i Afrike te stupilo na europsko tlo.

    U rujnu iste godine, i Republika Hrvatska biva suočena s velikim brojem izbjeglica koje iz Srbije preko Republike Hrvatske ulaze na europski teritorij. Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, od početka izbjegličko-humanitarne krize do 4. ožujka 2016. godine u Republiku Hrvatsku ušlo je 658.068 izbjeglica, od toga 558.724 u 2015. godini. U Republici Hrvatskoj, zaključno s listopadom 2017. godine, međunarodna zaštita priznata je za ukupno 388 osoba (286 azila i 102 supsidijarne zaštite). Republika Hrvatska, kao članica EU obvezna je prihvatiti izbjeglice koje nam se preseljavaju/premještaju iz Italije, Grčke i Turske. Tema ovog panela je razgovor s osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj i izazovi s kojima su se susreli u procesu integracije u hrvatsko društvo.

    Izlagač: Tvrtko Barun, Isusovačka služba za izbjeglice

  • Neliberalne demokracije - Europa između demokracije i autokracije

    16:00, Dvorana Müller

    Sinopsis

    Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL), Kuća ljudskih prava Zagreb i Centar za mirovne studije organiziraju međunarodnu konferenciju o tzv. neliberalnim demokracijama (illiberal democracies) u Europi. Fenomen neliberalnih demokracija svodi demokraciju na puko višestranačje, dok ostale temeljne komponente za pretpostavku funkcioniranja demokratskog društvenog uređenja pokušava ugušiti ili institucionalno marginalizirati. Tako npr. političke vođe tzv. neliberalnih demokracija direktno osporavaju ljudska prava vezana za slobodu okupljanja, udruživanja i izražavanja. Pod njihov udar dolaze kritičke organizacije civilnog društva, nezavisni mediji kao i nezavisno sudstvo te ostale institucije zadužene za zaštitu ljudskih prava i funkcioniranje demokracije. Ovaj fenomen bio je poznat van granica EU, ali zadnjih par godina počeo se širiti i unutar njenih granica. Na ovoj konferenciji govorit ćemo o tome da li se neliberalne demokracije uopće mogu nazivati demokracijama, zašto nailaze na plodno tlo u istočnoeuropskim zemljama, te u konačnici – kako im se oduprijeti? Ova konferencija okupit će neke od vodećih stručnjaka po pitanju međunarodnih odnosa, zaštite ljudskih prava koji će zajedno s aktivistima iz europskih zemalja artikulirati strategije otpora totalitarnim trendovima u Europi.

    Pozivamo vas i na vizualni nastavak konferencije, projekciju dokumentarnog filma Moja godina u Kekesitanu u subotu u 17.15 sati te razgovor s redateljem, Patrikom Hermanssonom koji vodi Ivan Blažević.

    Konferencija se održava na engleskom jeziku.

    08.12.

    16:00 – 18:00

    Opening panel: Il(l)iberal trends in Europe: what’s the appeal?*

    Prof. dr. sc. Žarko Puhovski, professor of political philosophy

    Dr. sc. Vesna Pusić, former Minister of Foreign Affairs of Croatia

    Jadranka Kosor, former Prime Minister of Croatia

    Moderator: Ivana Dragičević, N1 Television

    *Working language of the panel is Croatian. Simultaneous translation from Croatian to English will be provided for this panel only.

    18:00 – 19:00

    Reception

    09.12.

    10:00 – 10:15

    Opening Remarks

    Ivan Novosel, Human Rights House Zagreb

    Gordan Bosanac, Croatian Platform for International Citizen Solidarity (CROSOL) and Center for Peace Studies (CPS)

    Florian Irminger, Human Rights House Foundation

    10:15 – 11:15

    What is il(l)iberal democracy? Why, when and where does it happen?

    sc. Dominic Eggel, The Graduate Institute Geneva

    sc. Dejan Jović, Faculty of Political Science, University of Zagreb

    Moderator: Gordan Bosanac (CROSOL/CPS)

    11:15 – 11:45

    Coffee Break

    11:45 – 12:45

    Il(l)iberal democracies: first hand experience

    Hungarian Civil Liberties Union or Hungarian Helsinki Committee

    Dr. Éva Bördős, Foundation for Development of Democratic Rights

    Katarzyna Batko Toluć, Sieć Obywatelska Watchdog Polska

    Moderator: Florian Irminger, Human Rights House

    12:45-13:30

    Lunch

    13:30 – 14:45

    Living on the edge of il(l)iberal democracy

    Jelena Berković, GONG

    Milan Antonijević, YUCOM and HRH Belgrade

    Albin Keuc, Sloga

    representative of LAPAS, Latvia

    Xhabir Deralla, Former Yugoslav Republic of Macedonia

    Moderator: Ivan Novosel, HRH Zagreb

    15.00 -16.00

    Resisting ill democracies in Europe: Understanding the playbook of il(l)iberal governments to better resist them

    Alexandra Swetzer, HRHZ

    Ivan Novosel, Human Rights House Zagreb

    Hungarian Helsinki Committee or Hungarian Civil Liberties Union

    Barbara Grabowska-Moroz, Helsinki Foundation for Human Rights, Poland

    Moderator: Marina Škrabalo, Solidarna – Foundation for Human Rights and Solidarity

    16.00 -16.45

    Future steps: Ideas on How to Change the Il(l)iberal trends

    open discussion

    defining conference recommendations to national and European institutions

    Facilitators: Gordan Bosanac, CROSOL/CPS and Ivan Novosel, HRHZ

    Dvorana Müller
    8.12. Petak, 16:00
    9.12. Subota, 10:00

  • Mama Colonel

    Info

    Redatelj: Dieudo Hamadi
    Scenarist: Dieudo Hamadi
    Produkcijska kuća: Cinédoc Films
    Direktor fotografije: Dieudo Hamadi
    Montaža: Anne Renardet

    Zemlja: Kongo, Francuska
    Godina: 2017.
    Trajanje: 72'

    Sinopsis

    Mama Colonel nadimak je policijske časnice koja u Kongu nastoji spriječiti seksualno nasilje nad ženama i fizičko kažnjavanje djece. S vrlo malo raspoloživih načina i sredstava, poručnica daje sve od sebe kako bi žrtvama nasilja (kako silovanim ženama u ratu, tako i djeci koju praznovjerni roditelji tuku vjerujući da su ih obuzeli nečisti duhovi) pružila pomoć. Za Mamu Colonel svaki novi radni dan je veliki izazov: na istočnoj granici s Ruandom ratnih rana je mnogo, a godinama nakon što je završio, ratne posljedice su još uvijek snažno prisutne u podijeljenom kongoanskom društvu.

    Treći dugometražni film Dieuda Hamadija istovremeno je odlično snimljen dokumentarac i potresna, ali ne i prenaglašeno emotivna priča o disfunkcionalnom državnom i društvenom sustavu jedne afričke zemlje u kojoj je normalno da djeca budu optužena za crnu magiju, a žene ratni plijen susjednih plemena. Portret društva koji Hamadi prikazuje, najčešće posve dokumentaristički kamerom iz ruke i dinamičnim kadrovima, gradeći tako narativ o jednoj sredini i njenim problemima, storija je o jednoj osobi izuzetne posvećenosti svom poslu, a samim time ipak i optimistična vizija društva u kojoj uz mnogo truda odvažan pojedinac ipak može učiniti nešto dobro, svim preprekama usprkos. Hamadi koji je ujedno i redatelj i scenarist, i direktor fotografije i snimatelj, suptilno gradi priču, pedantno i bez redundantnih scena, bez patetike, naracije u pozadini ili voiceovera, fokusiran na bitne detalje, a kombinirajući krupne planove i totale znalački stvara atmosferu koja gledatelja obuzima znatiželjom i empatijom.

    Nagrade i festivali

    Nagrada Afričke filmske akademije za najbolji dokumentarni film 2017.; Grand Prix, Cinéma du Réel 2017.; službena selekcija HotDocs 2017.; službena selekcija Zurich Film Festival 2017.; službena selekcija Vienna Film Festival 2017.; službena selekcija Durban Film festival 2017.; službena selekcija Sheffield Doc 2017.

    Film prikazujemo u sklopu 15. Human Rights Film Festivala.

  • S mladenkine strane

    Info

    Redatelj: Antonio Augugliaro, Gabriele del Grande, Khaled Soliman al Nassiry
    Scenarist: Antonio Augugliaro, Gabriele del Grande, Khaled Soliman al Nassiry
    Producent: Gina Fils
    Direktor fotografije: Antonio Augugliaro
    Montaža: Antonio Augugliaro, Khaled Soliman al Nassiry

    Zemlja: Italija
    Godina: 2014.
    Trajanje: 89'

    Sinopsis

    Popodne, dvadeseti listopada 2013. godine. Trojica prijatelja dolaze na milansku stanicu Porta Garibaldi da bi popili kavu. Mladi Palestinac načuje da govore arapski i pita ih s kojeg perona kreće vlak za Švedsku. Oni mu kažu da nema vlaka za Švedsku i pozivaju ga da sjedne s njima na kavu. Abdallah im kaže da je on jedan od preživjelih s lampeduške havarije koja se dogodila 11. listopada i da je svjedočio utapanju 250 ljudi. Iste večeri Gabriele, Khaled i Tareq pokušavaju dokučiti kako mu pomoći i,  nakon nekoliko dana, odluče kontaktirati svog prijatelja, filmskog redatelja.

    “Zašto ne organiziramo vjenčanje? Koji bi to granični policajac tražio od mladenke da mu pokaže dokumente?”. Iako je sve počelo kao šala, ideja se postupno primila, dijelom i zato što su u međuvremenu upoznali još četvero Palestinaca i Sirijaca na putu iz Lampeduse u Švedsku. Ostalo je još samo da nađu mladenku –  prva djevojka koja je pristala biti mlada predomislila se, dok ih je druga napustila i otišla s krijumčarom ljudi. Tareq se već spremao preobući u ženu, a onda se odnekud pojavila Tasnim, stara prijateljica iz Palestine, i entuzijastično pristala biti mladenka. No, svadbeni pir treba goste da bi bio uvjerljiv. Trećeg studenog niz redateljevih prijatelja od povjerenja prima e-mail s oznakom: STROGO POVJERLJIVO. U kratko vrijeme okupljena je i filmska ekipa. U zoru 14. novembra, skupina od dvadeset i troje mladih ljudi odjevenih kao da idu na vjenčanje –  Talijana, Palestinaca i Sirijaca –  okuplja se ispred središnje milanske stanice. Ljudi s obje strane Mediterana, spremni da zajedno sve stave na kocku, pokazuju da nas more još uvijek može ujediniti.

    Nagrade i festivali

    nagrada FEDIC za režiju, nagrada mreže za ljudska prava, Sorriso Diverso nagrada, Venice Film Festival 2014.; službena selekcija Hot Docs Festival 2015.; regionalna konkurencija ZagrebDox 2015.

    Film prikazujemo u sklopu 15. Human Rights Film Festivala.

  • Politizacija obrazovanja i/ili obrazovanje kao važna javna politika?

    20:00, Dvorana Müller

    Sinopsis

    Protekle dvije godine putem akcije Hrvatska može bolje! vidjeli smo kako je obrazovanje područje zajedničkog interesa koje može mobilizirati građanke i građane i potaknuti ih na snažnije protestno sudjelovanje u procesima donošenja odluka. Istovremeno, među prosvjednim zahtjevima isticao se onaj o “struci ispred politike”.

    Na tribini će se raspravljati o tome koja je uloga političkog odlučivanja, a koja je uloga struke u kreiranju obrazovne politike te koja su moguća i željena unaprjeđenja procesa odlučivanja za bolje obrazovanje. Raspravljat će se i o tome što se protestnim akcijama postiglo, a što se propustilo napraviti. Panelisti su ugledni znanstvenici koji se bave društvenim pokretima i obrazovnom politikom, Karin Doolan i Berto Šalaj, a facilitatorice Eli Pijaca Plavšić i Martina Horvat iz GOOD inicijative koja je neposredno sudjelovala u organizaciji oba prosvjeda Hrvatska može bolje!.

    Dvorana Müller
    8.12. Petak, 20:00

  • Rizik

    20:00, Velika dvorana

    Info

    Redatelj: Laura Poitras
    Scenarist: Laura Poitras
    Produkcijska kuća: Praxis Films Berlin
    Direktor fotografije: Laura Poitras, Kirsten Johnson, Katy Scoggin
    Montaža: Erin Casper, Melody London, Laura Poitras

    Zemlja: SAD
    Godina: 2016.
    Trajanje: 86'

    Sinopsis

    Većina onih koji ostaju vjerni svojim principima ne preživljava. Tako tvrdi Jullian Assange, utemeljitelj zviždačke platforme WikiLeaks nakon nekoliko godina “zatočeništva” u zgradi ekvadorske amabasade u Londonu. Ondje živi kako bi izbjegao izručenje SAD-u, gdje ga zbog otkrivanja državnih tajni čeka suđenje za veleizdaju. “Ovo nije film koji sam mislila da radim”, objašnjava redateljica. Mislila je da je moguće zanemariti proturječja koja su izbijala na površinu; mislila je da nisu dio priče. Zapravo, kako se ispostavlja, ona čine priču. Optužbe za seksualno napastovanje, ležerna mizoginija i bizarne celebrity audijencije djeluju dezorjentirajuće. Uplitanje u američke predsjedničke izbore 2016. godine donosi potpuni zaokret.

    U sat i pol filma Laura Poitras zbija više od šest godina kreiranja studije ličnosti Juliana Assangea. U okviru njegovog portreta reflektira se i redateljičin autoportret, puno izloženiji i osobniji od onog u filmu Citizenfour, njezinom Oscarom nagrađenom dokumentarcu o Edwardu Snowdenu. Rezultat nije hagiografski prikaz već film o unutarnjem konfliktu redateljice dok se, do konačne presude, bori s kontradikcijama Assangeovog rada i njega samoga.

    Nagrade i festivali

    Golden Eye nagrada, nominacija, Cannes Film Festival 2017.; velika nagrada žirija, nominacija Sheffield Documentary Festival 2017.; službena selekcija Sydney Film Festival 2017.

    Film prikazujemo u sklopu 15. Human Rights Film Festivala.

    Velika dvorana
    8.12. Petak, 20:00

  • Sam na plaži noću

    22:00, Velika dvorana

    Info

    Redatelj: Hong Sang-soo
    Scenarist: Hong Sang-soo
    Produkcijska kuća: Jeonwonsa Film Company
    Direktor fotografije: Park Hongyeol, Kim Hyung-ku
    Montaža: Hahm Sung-won
    Glumci: Kim Min-hee, Seo Young-hwa, Jeong Jae-yeong

    Zemlja: Koreja
    Godina: 2017.
    Trajanje: 101'

    Sinopsis

    Nakon afere s oženjenim muškarcem, poznata mlada glumica Younghee odluči uzeti predah za sebe. Putuje u Europu u Hamburg i tamo doživljava nekoliko zanimljivih epizoda. U razgovoru s prijateljem pita se hoće li je ljubavnik slijediti i hoće li joj nedostajati onoliko koliko mu ona nedostaje. Tijekom dugih šetnji kroz zimske parkove i uz obale rijeke pokušava osvijestiti svoje osjećaje i želje.

    Nominiran u prestižnoj sekciji berlinskog festivala, novi film iskusnog korejskog redatelja nije odnio prvu nagradu, ali je zato glavna glumica Kim Min-hee osvojila Zlatnog medvjeda. Nije teško shvatiti zašto je kritika i publika bila sklona filmu: u ovom snažnom ostvarenju u kojem umjetnost oponaša život, priča se odvija u neobičnim narativnim skokovima i zanimljivim scenarističkim rješenjima: glumicu koja je utihnula nakon afere s oženjenim redateljem čeka neizvjesno fizičko ali i mentalno putovanje kroz krajolike mašte. Hong, čija je stvarna veza s Kim potaknula medijski bijes u Koreji, ovdje suočava svoj osobni život s novonastalom emocionalnom neposrednošću. Ovaj film je poput elegantno koncipirane karakterne studije mlade glumice koja se postupno približava završetku afere, jednostavan je u pripovjednom izričaju, a bogat inherentno filmskom atmosferom: otvoren za nekoliko raznih interpretacija, film se na izazovan način bavi preokupacijama kao što su usamljenost, žaljenje i vrijednost ljubavi u životu i umjetnosti.

    Nagrade i festivali

    Srebrni medvjed za najbolju glumicu (Kim Min-hee), nominacija za najbolji film i redatelja, Berlin Film Festival, 2017.; najbolji film, Jerusalem Film Festival, 2017.; posebna nagrada žirija, Los Angeles Film festival 2017.; službena selekcija Melbourne Film Festival 2017.; službena selekcija Zurich Film Festival 2017.; službena selekcija New York Film Festival 2017.; službena selekcija London Film Festival 2017.; službena selekcija Vienna Film Festival 2017.

    Film prikazujemo u sklopu 15. Human Rights Film Festivala.

    Velika dvorana
    8.12. Petak, 22:00

Sljedeći
Prethodni

Izdvojeno