EN HR
  • Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava

    Sinopsis

    Kao i prethodnih godina, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske tradicionalno obilježava 10. prosinca, Međunarodni dan ljudskih prava, proglašen u sjećanje na dan kada je potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima 1948.

    Ove su godine u fokusu dvije teme:

    Suzbijanje govora mržnje na internetu

    Društvene mreže su prostor koji se često zloupotrebljava poticanjem na etničku mržnju i druge oblike netrpeljivosti, što za posljedicu ima radikalizaciju društva i ugrožavanje temeljnih prava. Istraživanje Europske komisije o medijskom pluralizmu i demokraciji iz 2016. godine pokazalo je da je ¾ aktivnih sudionika u internetskim raspravama svjedočilo govoru mržnje i prijetnjama na društvenim mrežama te da ih se gotovo polovica suzdržala od daljnjeg sudjelovanja u raspravi. Teme ovog panela su primjena Kodeksa postupanja u slučaju nezakonitog govora mržnje na internetu u Republici Hrvatskoj te zaštita mladih osoba i podizanje svijesti o prisutnosti govora mržnje na internetu.

    Izlagači:

    Cvijeta Senta, Centar za mirovne studije i Tomislav Ramljak, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu

    Integracija osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u hrvatsko društvo

    Integracija stranaca u hrvatsko društvo postala je ključna tema u diskursu koji je uslijedio nakon izbijanja izbjegličke krize 2015. godine, kada je više od milijun ljudi napustilo svoje domove u ratom zahvaćenim područjima Bliskog Istoka i Afrike te stupilo na europsko tlo.

    U rujnu iste godine, i Republika Hrvatska biva suočena s velikim brojem izbjeglica koje iz Srbije preko Republike Hrvatske ulaze na europski teritorij. Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, od početka izbjegličko-humanitarne krize do 4. ožujka 2016. godine u Republiku Hrvatsku ušlo je 658.068 izbjeglica, od toga 558.724 u 2015. godini. U Republici Hrvatskoj, zaključno s listopadom 2017. godine, međunarodna zaštita priznata je za ukupno 388 osoba (286 azila i 102 supsidijarne zaštite). Republika Hrvatska, kao članica EU obvezna je prihvatiti izbjeglice koje nam se preseljavaju/premještaju iz Italije, Grčke i Turske. Tema ovog panela je razgovor s osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj i izazovi s kojima su se susreli u procesu integracije u hrvatsko društvo.

    Izlagač: Tvrtko Barun, Isusovačka služba za izbjeglice

Izdvojeno