EN HR
  • Narod i elite između ljevice i desnice/populizma i elitizma

    Sinopsis

    Posljednjih godina svjedoci smo jačeg uzleta tzv. desno-populističkih stranaka ponajviše diljem europskoga kontinenta, uslijed ekonomske krize i društvene nesigurnosti te migrantske krize. Početak krize krajem dvijetisućitih godina davao je nade alternativnoj ljevici da izazove postojeće kapitalističko društveno uređenje te politički duopol (obično ograničen na tradicionalne stranke tzv. lijevog i desnog centra) ograničen na neoliberalni konsenzus. No te su se nade u velikoj mjeri rasplinule nemogućnošću dolaženja takve ljevice blizu vlasti i neuspjehom grčke Sirize na poziciji vlasti. Nasuprot tome, mnogo su više profitirale tzv. desno-populističke euroskeptične stranke sa širenjem straha od migranata te s programom pojačane retradicionalizacije društva. One kao glavne političke protivnike određuju tzv. „lijevo-liberalne“ elite koje su tobože uzrokovale rasap tradicionalnih društvenih vrijednosti i nacionalne države. Adresirajući na taj način probleme, tzv. populistička desnica intenzivno se poziva na „narod“ protiv „elita“ – u njezinu su diskursu ljevica i ljevičarske politike elitističke, tj. otuđene od naroda.
    Pojava je to koja se može činiti neobičnom na desnici s obzirom na to da su povijesno upravo politike desnice povezivane s elitama, kako  retorički, tako i u stvarnosti. Isto vrijedi i za teoriju i strategiju kulturne hegemonije koju ta desnica obilato koristi. Također, dihotomija između naroda i elita svoje rodno mjesto ima na ljevici, izraženo u teoriji hegemonije kod Gramscija, a kasnije u nešto promijenjenoj tezi kod Laclaua i Mouffe te u praksama brojnih ljevičarskih pokreta u Latinskoj Americi i ostatku tzv. globalnog Juga. Prema tome, postavljaju se pitanja kako je došlo do tog pomaka i koji je njegov sadržaj? Tko predstavlja elite protiv kojih rogobori desnica? Ima li drugih, suprotstavljenih elita čije interese ona servisira? Koja je spoznajna i politička vrijednost pojma narod? Što subjekt „narod“ znači za ljevicu, a što za desnicu? Je li uopće moguć „lijevi populizam“ ili ljevica mora koristiti sasvim drugačije strategije? Kako na ljevici ozbiljno izazvati politike EU? Ima li stranaka i pokreta koji to pokušavaju? Koje su prednosti, a koje slabosti dihotomije između naroda i elita i što takve pojave znače u kontekstu kapitalističke krize?

    Sudjeluju: Primož Krašovec, Aleksandar Matković, Žarko Puhovski
    Moderira: Karlo Jurak

Izdvojeno