EN HR
  • Bliski susreti treće vrste

    Close Encounters of the Third Kind, znanstvena fantastika

    Info

    Redatelj: Steven Spielberg
    Scenarist: Steven Spielberg
    Producent: Julia Phillips, Michael Phillips
    Produkcijska kuća: Columbia Pictures Corporation, EMI Films
    Direktor fotografije: Vilmos Zsigmond
    Montaža: Michael Kahn
    Glazba: John Williams
    Glumci: Richard Dreyfuss, François Truffaut, Teri Garr, Melinda Dillon, Bob Balaban

    Zemlja: SAD
    Godina: 1977.
    Trajanje: 137'
    Uzrast: 8+

    Sinopsis

    Roy Neary (Richard Dreyfuss), električar je iz Indiane čiji se život promijeni nakon bliskog susreta s NLO-om. Roy postaje opsjednut ostvarivanjem kontakta s izvanzemaljcima do te mjere da ga supruga ostavlja i bježi s djecom. Naslov filma potječe od rečenice koju je skovao ufolog J. Allen Hynek, a kojom je klasificirao susrete s izvanzemaljcima: susret "treće vrste" podrazumijeva ljudsko promatranje istih ili izravni kontakt. Slavni ZF pisac Ray Bradbury proglasio je Spielbergov uradak "najboljim ZF filmom ikada snimljenim", dok je francuski redatelj Jean Renoir usporedio Spielberga s vizionarima i pionirima znanstvene fantastike Julesom Vernom i Georgesom Mélièsom. Ovaj nadahnuti ZF klasik odlikuju svježa i uzbudljiva priča, za ono doba impresivni, štoviše zapanjujući specijalni efekti, te jedno od najboljih glazbenih ostvarenja Johna Williamsa.

    Životopis redatelja

    Steven Spielberg je američki redatelj, scenarist i producent (Cincinnati, 1946.). Prvi zapaženi film 'Dvoboj' (1971.), u kojemu tajanstveni kamion proganja protagonista, odlikuje se tjeskobnom atmosferom i napetim akcijskim scenama. Status jednog od najperspektivnijih mladih redatelja potvrđuje dinamičnim filmom ceste 'Sugarland Express' (1974.), dok međunarodni uspjeh postiže vizualno atraktivnim spojem trilera i horora 'Ralje'. Poziciju »redateljske zvijezde« iskorištava za snimanje 'Bliskih susreta treće vrste' (1977.), spektakularnog i poetičnog znanstvenofantastičnog filma, u kojemu izvanzemaljci više nisu prijetnja Zemljanima, a ključni je lik malen dječak. Izrazito populističkim sklonostima vratio se 'Otimačima izgubljenoga kovčega' (1981.), dinamičnom podsjetniku na pustolovne serijale 1930-ih i 1940-ih, s dva nastavka – 'Indiana Jones i ukleti hram' (1984) i 'Indiana Jones i posljednji križarski rat' (1989.). 1980-ih režira još 'E.T. – izvanzemaljac', senzibilnu priču o prijateljstvu izvanzemaljca i dječaka, potom ambicioznije projekte 'Boja purpura' (1985), adaptaciju hvaljenog romana A. Walker te ekranizaciju romana J. G. Ballarda 'Carstvo sunca' (1987.), ostvarenje epskih razmjera u kojemu je ratni kaos u Kini ponovno ispričan s gledišta dječaka. 'Zauvijek' (1989.) je remake njegova omiljenog filma 'Momak zvan Joe' (V. Fleming, 1943.), 'Kuka' (1991.) obrada priče o Petru Panu, dok 'Jurskim parkom' (1993) pomiče granice filmske animacije specijalnih efekata. Potvrda njegovih autorskih ambicija stiže tek sa 'Schindlerovom listom (1993., Oscari za najbolji film i režiju), filmom o Holokaustu. Slijede ambiciozni filmovi 'Amistad' (1997.), o pobuni i suđenju crnačkim robovima prije Američkog građanskog rata, ratni spektakl 'Spašavanje vojnika Ryana' (1998., Oscar za režiju) i 'Umjetna inteligencija' (2000.) – više godina pripreman kao redateljski projekt Stanleyja Kubricka, nakon čije se smrti prihvatio režije filma pokušavajući slijediti ideju i oponašati Kubrickov stil. Potom režira atraktivne i uzbudljive filmove, primjerice 'Specijalni izvještaj' (2002.) i 'Uhvati me ako može'š' (2002.). Trenutno priprema film 'The Post' o aferi Pentagon Papers u kojem holivudske legende Tom Hanks i Meryl Streep prvi put igraju zajedno na filmu.